određivanje brzine svjetlosti,340. godišnjica određivanja brzine svjetlosti

određivanje brzine svjetlosti,340. godišnjica određivanja brzine svjetlosti

određivanje brzine svjetlosti,340. godišnjica određivanja brzine svjetlosti

određivanje brzine svjetlosti,340. godišnjica određivanja brzine svjetlosti

 

Brzina svjetlosti

Ovaj tekst govori o dvije stvari: o eksperimentima kojima se kroz povijestmjerilo

 brzinu 

 svjetlosti, i o eksperimentima kojima se utvrdilo neke kvalita-tivne osobine svjetlosti. Objaˇsnjene su pojave na kojima se pojedini eksper-iment temelji, objaˇsnjen je mjerni postav svakog eksperimenta, i reˇceno jebarem nekoliko rijeˇci o svakom znanstveniku koji je navedene eksperimenteradio. Tekst se ne drˇzi striktno svoje teme, nego ˇcesto nakratko skre´ce naneke teme viˇse ili manje povezane s glavnom temom teksta.

Mjerenje brzine svjetlosti

1. Ole Christensen Rømer, 1676., pomrˇcina Ioa

Ole Christensen Rømer je bio danski znanstvenik. Zanimljivo je da je izmisliotemperaturnu skalu 

) na temelju koje je Gabriel Fahrenheit izmisliosvoju

F) koja se i danas do odredene mjere koristi u nekim drˇzavama (uSjedinjenim Ameriˇckim Drˇzavama, na primjer).Io je jedan od ˇcetiri najve´ca Jupiterova mjeseca koje je Galileo Galileiotkrio 1610. kada je postao prva osoba u povijesti koja je nebo proma-trala teleskopom (njegov teleskop je pove´cavao samo deset puta, ali sve- jedno mu je omogu´cio da vidi mnoge stvari, poput Jupiterovih mjeseca iplanina na Mjesecu). Io se giba dosta blizu Jupiteru (srednji radijus putanjemu je 4

m, ˇsto je 110% srednjeg radijusa Mjeseˇceve putanje okoZemlje). Ako uzmemo u obzir ogroman (ekvatorijalni) polumjer Jupitera(

m, 1121% Zemljinog ekvatorijalnog radijusa) i ˇcinjenicuda se orbitalna ravnina Ioa gotovo poklapa s ravninom po kojoj Jupiter or-bitira oko Sunca, intuitivno moˇzemo naslutiti da bi se pomrˇcina Ioa mogladogadati pri svakom njegovom orbitalnom periodu i trajati dobar dio jednogorbitalnog perioda. Upravo to se i dogada, kao ˇsto bi mogao opaziti bilo tkokada bi sustavno promatrao Io amaterskim teleskopom tokom duljeg vre-mena (na primjer, mjesec dana). Takoder, da se ovaj fenomen dogada, moˇzese dokazati i raˇcunanjem.Ako bismo Jupiter promatrali amaterskim teleskopom, Jupiter bismo vid- jeli kao veliku svijetlu toˇcku, a njegova ˇcetiri najve´ca mjeseca bismo vidjelikao jako sitne ali jako sjajne toˇcke. Ako pogledamo Jupiterove mjesece, svi ´cenam se ˇciniti jednakima, kao male svijetle toˇckice koje se ne razlikuju jedna